Obrazovanje je jedno od najmoćnijih sredstava za osnaživanje djevojčica i promovisanje rodne ravnopravnosti. Danas u Evropi, djevojčice u velikoj mjeri nadmašuju dječake u obrazovnim postignućima: rjeđe prerano napuštaju školovanje i u većem postotku stiču univerzitetske diplome. U Evropskoj uniji veća je vjerovatnoća da djevojčice dostignu minimalni nivo obrazovne kompetencije („osnovne vještine”) potreban za aktivno učešće u društvu - u čitanju, prirodnim naukama nego dječaci, kao i u informacijskoj i digitalnoj pismenosti.

Međutim, postoji jedno područje u kojem su dječaci korak ispred: matematika. Ovaj grafikon mjeseca prikazuje razliku u postotku najboljih postignuća (udio učenika koji su dostigli nivo 5 ili viši u okviru PISA testiranja - Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika OECD-a) iz matematike između dječaka i djevojčica u 2022. godini. Dječaci su češće među najboljima od djevojčica u svim zemljama EU, a rodni jaz je u svim slučajevima statistički značajan (razlika od 1 do 6 procentnih poena).

Postotak najboljih postignuća iz matematike kod petnaestogodišnjaka, po spolu (2022)

Izvor: OECD PISA 2022

Napomena: Potrebno je oprezno tumačenje podataka za 2022. godinu za Dansku, Irsku, Letoniju i Nizozemsku jer u tim zemljama jedan ili više PISA standarda za uzorkovanje nije bio ispunjen (vidi OECD, 2023, Dodaci A2 i A4).

Sve razlike među spolovima su statistički značajne. Zemlje su prikazane silaznim redoslijedom prema razlici u postocima između dječaka i djevojčica s najboljim rezultatima.

Koji bi mogli biti razlozi za ovaj rodni jaz? Mogući korijeni ovog jaza povezani su s kulturnim stereotipima i društvenim očekivanjima koja mogu uticati na samopouzdanje, motivaciju i interesovanje za matematiku. Društvo često potiče stereotip prema kojem su dječaci prirodno bolji u matematici, dok su djevojčice sklonije jezicima i društvenim naukama.

Čak i nesvjesno, roditelji i nastavnici mogu više ohrabrivati dječake u aktivnostima u vezi s matematikom. Manji je broj poznatih matematičarki i naučnica u medijima i historiji koje bi mogle služiti kao uzori što djevojčicama može otežati da zamisle sebe kao uspješne u matematici.

Dječaci su često potaknuti da poduzimaju rizike i da se suočavaju s izazovima dok se djevojčice nerijetko odgajaju da se boje grešaka što može dovesti do manjeg angažmana u rješavanju zahtjevnijih matematičkih problema.

Zbog toga djevojčice, čak i kada postižu isti nivo kao dječaci, imaju tendenciju da potcjenjuju svoje sposobnosti u matematici, dok dječaci svoje sposobnosti često precjenjuju.

Kao rezultat toga, i dalje postoji uporan rodni jaz u STEM oblastima - nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.

Iako su žene činile 53,7% studenata na tercijarnom (visokom) nivou obrazovanja u 2022. godini, one su bile zastupljene sa samo 30,9 u STEM oblastima na tom istom nivou.

Pozadina: 

 

Unija vještina ima za cilj da postigne viši nivo osnovnih vještina i da, između ostalog, smanji rodne razlike u STEM oblastima. Jedan od njenih ciljeva do 2030. godine jeste da udio učenika s najboljim rezultatima u pismenosti, matematici i nauci bude najmanje 15%. Drugi cilj odnosi se na STEM: udio studenata upisanih u STEM oblasti na tercijarnom (visokom) nivou treba da iznosi najmanje 32%, a najmanje dva od pet studenata treba da budu žene.

Strateški plan za STEM obrazovanje predstavlja dio strategije Unije vještina i ima za cilj suočiti se s ključnim izazovima u STEM obrazovanju. Također, plan teži otvoriti nove prilike širom EU, osiguravajući njenu konkurentnost, spremnost i tehnološko vodstvo.

Privlačenje većeg broja djevojaka i žena u STEM studije jedan je od glavnih ciljeva ovog plana.

Odricanje od odgovornosti:
Grafikon mjeseca ne predstavlja zvaničan stav Evropske komisije. Evropska komisija, niti bilo koje lice koje djeluje u njeno ime, ne snosi odgovornost za bilo kakvu upotrebu grafikona mjeseca.