ŽALFIJA: rješenja za poticanje efekta staklene bašte

Svaka škola priprema protokol eksperimenta o efektu staklene bašte i dijeli ga na TwinSpace-u. Partneri mogu provesti eksperimente u svojoj školi i komentarisati rezultate. Eksperimenti se mogu izvoditi na časovima biologije, hemije ili fizike, na primjer:

1. stvaranje bašte sa flašicama,
2. mjerenje brzine povećanja temperature zagrijanog zraka u odnosu na zagrijani CO2,
3. modeliranje arktičkog i antarktičkog leda i posmatranje topljenja.

Savjet: koristite TwinSpace forum za diskusiju o rezultatima.

Učenici pripremaju video tutorijale koji mogu pomoći partnerima u određenim vještinama, na primjer elektronici. Arduino senzore tada mogu koristiti svi partneri za mjerenje fizičkih veličina u stvarnom stakleniku kao što su temperatura, vlažnost, stopa CO2 itd.

Možete organizovati hakaton kako biste omogućili učenicima da potraže izazov sa kojim se suočavaju njihove lokalne zajednice u vezi sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova uzrokovanih transportom i ohrabrite ih da riješe ovaj izazov.

1. Svaki učenik dodaje bilješke (sticky notes), virtuelno ili fizički, na onoliko izazova koliko može uraditi u ograničenom vremenu. Svi izazovi moraju biti pitanje koje počinje sa „Kako bismo…?“. Učenici daju kratko objašnjenje izazova ako je potrebno. Izazovi ne smiju biti preširoki ili previše specifični.
2. Sve bilješke se sakupljaju. Učenici postavljaju tri naljepnice na pitanja koja žele. Tri naljepnice se mogu staviti na istu bilješku ili podijeliti između više bilješki. Učenicima je dozvoljeno da glasaju za svoje izazove.
3. Zanemarite pitanja bez glasa ili samo jednog glasa.
4. Svaki učenik za inspiraciju u radu pretražuje internet tražeći slične probleme. Svaki učenik predstavlja tri primjera koji se mogu povezati s odabranim izazovom.
5. Svaki učenik mora pronaći što više rješenja za problem u ograničenom vremenu. Potreban je kvantitet, a ne kvalitet (u ovom momentu projekta). Na kraju se bira jedno rješenje koje se izdvaja na traci. Svi bi trebali razumjeti rješenje bez objašnjenja.
6. Sva rješenja su skupljena. Svaki učenik stavlja šest naljepnica na svoja željena rješenja. Šest naljepnica se može staviti na istu bilješku ili podijeliti između više bilješki. Učenicima je dozvoljeno da glasaju za svoja rješenja.
7. Rješenja bez glasa ili samo sa jednim glasom se ignorišu. Za određivanje najboljeg rješenja koristi se dvoosni dijagram. Vertikalna osa je Uticaj, a horizontalna osa je Napor. Svaka bilješka o rješenju nalazi se u sredini dijagrama. Na „Manji ili veći uticaj?”, učenici kažu „više” ili „niže”. Zatim na „Manje ili više truda?”, učenici odgovaraju „lijevo” ili „desno”. Nakon što sе sve ljepljive bilješke s rješenjima nađu na dijagramu, najbolja je ona u gornjem lijevom uglu, što znači da će imati najveći uticaj uz najmanji napor.
8. Pokušajte provesti ovo rješenje u svojoj lokalnoj zajednici.

Savjet: koristite Miro za internetsku tablu.