U učionici, rodni stereotipi mogu ograničiti djetetove izbore, samopouzdanje i osjećaj identiteta - i postaju teži za osporavanje što duže ostanu nepreispitani.

Rodna osviještenost u obrazovnom okruženju 

Rana iskustva u učenju oblikuju dječju predstavu o sebi i svom mjestu u svijetu, a predškolske obrazovne ustanove mogu biti mjesta gdje djeca usvajaju ideje o rodnim normama. Pedagoški pristup koji je osjetljiv na rod odgovara na različite potrebe učenja, iskustva i izazove koje učenici različitih spolova imaju u obrazovnom okruženju. 

Projekt KINDER je razvio rodno osjetljive i transformativne alate koje nastavnici mogu koristiti u obrazovnim procesima kako bi odgovorili na specifične potrebe socijalizacije različitih spolova od najranijeg uzrasta.

Njegove obrazovne smjernice predlažu različite pristupe za suočavanje sa stereotipima i njihovim posljedicama u školama, fokusirajući se na okruženja u kojima djeca uče i igraju se:

• Fizička dimenzija se fokusira na stvaranje inkluzivnih, koedukativnih prostora (npr. preispitivanje kako su igrališta organizovana)
• Funkcionalna dimenzija se bavi načinom na koji se prostori koriste (cilj je ravnoteža i pošten pristup)
• Društvena dimenzija se bavi odnosima koji učenici grade jedni s drugima (i kako na njih utiču rodna očekivanja)

Praktične mjere za osjetljiva pitanja

Nastavnicima su potrebne praktične, s poštovanjem vođene i na dokazima zasnovane strategije i metode, naročito za osjetljiva pitanja poput rodne dinamike. Podizanje svijesti o korištenju i uticaju jezika, načinu predstavljanja i raznolikosti, te evaluacija načina prikazivanja u nastavnim materijalima osnažuje nastavnike da se efikasnije nose s pitanjima poput rodne ravnopravnosti i identiteta.

Projekt BEYOND nudi okvir za rodne kompetencije s jasnim smjernicama za stvaranje ravnopravnijeg obrazovnog okruženja. 

Smjernice uključuju:

1. Sistematsku samorefleksiju s fokusom na pitanja rodne ravnopravnosti
2. Korištenje rodno inkluzivnog jezika
3. Razmatranje rodnih razlika zajedno s drugim aspektima identiteta
4. Organizovanje obrazovnog prostora tako da se ne ponavljaju rodne pristrasnosti
5. Organizacija posebnih aktivnosti učenja za nastavnike

Svakodnevni načini za borbu protiv svakodnevnih stereotipa

Rodni stereotipi se ččesto učvršćuju u obrazovnom okruženju kroz suptilne, ali značajne svakodnevne rutine. Nastavnici mogu (podsvjesno ili ne) koristiti rodno obojene prakse i stereotipne prikaze određenih tema. Na primjer, ideja da su određene igračke ili sportska oprema „namijenjene“ samo jednom rodu.

Kako bi se izbjegla stvaranja rodno obojenog okruženja, vaspitači i nastavnici u predškolskim i osnovnim ustanovama trebaju: 

• Pregledati svoje primarne materijale u učionici i razmisliti o njihovoj ulozi u formiranju stereotipa
• Osporiti „tradicionalne“ rodne stereotipe u učionici (npr. djevojčice su dobre u crtanju, a dječaci u sportu)
• Preispitati stereotipne prikaze djevojčica ili dječaka u knjigama i igračkama
• Potaknuti djecu da razmisle o svojim pretpostavkama 

Saradnja sa porodicama za veći uticaj

Dječja iskustva kod kuće utiču na to kako oni tumače poruke vezane za rod. Iako su škole ključna mjesta za učenje o rodnoj ravnopravnosti, porodice su ključni partneri u jačanju tih vrijednosti. Saradnja s roditeljima pomaže da se osigura dosljednost i potiče refleksiju i van učionice.

Inicijativa UN-a za obrazovanje djevojčica  ističe da transformativno i rodno pravedno obrazovanje dolazi kroz uključivanje porodica. Njihov Priručnik za nastavnike i škole o rodno osjetljivoj pedagogiji nudi prilagodljive alate, uključujući vodiče za refleksiju, zajedničke aktivnosti i komunikacijske šablone, koji mogu povezati nastavu i porodični uticaj.

Neke od mogućih aktivnosti koje prosvjetni radnici mogu primijeniti u svojim učionicama uključuju: 

• Organizovanje redovnih foruma s roditeljima korištenjem šablona iz priručnika kako bi se razgovaralo o temama koje se obrađuju u učionici
• Zajedničko osmišljavanje aktivnosti za porodičnu refleksiju gdje djeca i roditelji bilježe upotrebu igračaka kod kuće i dijele pitanja u razredu
• Dokumentovanje i dijeljenje uspješnih priča o pozitivnim promjenama u porodičnom okruženju.